Bedekovićeve grabe
– gdje leptiri, biljke i ljudi dišu zajedno
Bedekovićeve grabe su zaštićeni spomenik prirode u općini Sveti Juraj na Bregu, u sjevernom dijelu Međimurja. Spomenik prirode je pojedinačni, neizmijenjeni prirodni lokalitet velike ekološke, estetske, znanstvene ili odgojno-obrazovne vrijednosti. Kao takav, uživa zakonsku zaštitu s ciljem očuvanja njegove izvorne ljepote i biološke raznolikosti. Ovo iznimno područje obuhvaća 13,11 hektara vlažnih livada koje su dom brojnim ugroženim biljnim i životinjskim vrstama.
Zabilježeno je više od 80 biljnih vrsta i 60 vrsta danjih leptira. Proglašeno je zoološkim spomenikom prirode zbog obitavanja kritično ugroženih vrsta leptira plavaca – zagasiti livadni plavac (Phengaris nausithous) i veliki livadni plavac (Phengaris teleius). Njihov opstanak moguć je samo zahvaljujući precizno usklađenoj vezi između leptira, biljke krvare, mrava i čovjeka.
Ciklus:
1. Leptir se hrani na krvari i tamo polaže jajašca.
2. Gusjenica izlazi iz jajšca, isprva se hrani na krvari, a zatim se spušta svilenom niti na tlo.
3. Tamo je pronalazi mrav.
4. Odnosi je u mravinjak i njeguje.
5. Odrasli leptir izljeće iz mravinjaka i ciklus se ponavlja.
Leptiri, biljke i mravi
Lanac suživota
Na livadama Bedekovićevih graba, leptiri polažu jajašca na biljku ljekovitu krvaru (Sanguisorba officinalis) – specifičnu biljku vlažnih livada. Nakon što se izlegu, gusjenice se hrane njezinim sjemenkama, a zatim se spuštaju svilenom niti na tlo.
Tu ih pronalaze mravi roda Myrmica i odnose u mravinjak.
U njemu gusjenice ostaju deset mjeseci, hraneći se mravljim ličinkama i jajašcima, dok zauzvrat izlučuju slatki sok koji je hrana mravima. U tom skrovitom podzemnom svijetu leptir se razvija te izlijeće iz mravinjaka između lipnja i kolovoza, kada ciklus iznova započinje.
Odrasli leptiri hrane se na krvari, provodeći većinu vremena mirujući i sunčajući se – tiho, neprimjetno, ali nezamjenjivo važni za ravnotežu livade.
O sIMBIOZI
Četvrti član ove simbioze – čovjek
Ova složena prirodna veza ne bi mogla opstati bez tradicijske košnje livada.
Za razliku od modernih poljoprivrednih zahvata, tradicijska košnja za sijeno, obavljena u točno određenim terminima (do 15. lipnja i nakon 15. rujna), omogućuje svim fazama leptirovog razvoja da se odviju neometano.
Zato je uloga čovjeka – ključna.
Javna ustanova Međimurska priroda aktivno upravlja ovim lokalitetom i surađuje sa zemljoposjednicima, edukatorima i širom zajednicom.
Velik broj vlasnika zemljišta dragovoljno se obvezao da na ovom području neće provoditi nikakvu poljoprivrednu aktivnost osim održavanja livada – i upravo zbog njih ovo mjesto još uvijek diše.
Vraćanje prirodi
Vraćanje zajednici kroz Lantestinu
Lantestina je nastala iz inspiracije naših livada.
Kupnjom Lantestina kozmetike:
- sudjelujete u zaštiti kritično ugroženih vrsta
- pomažete očuvanje tradicionalne košnje
- pridonosite budućnosti Bedekovićevih graba
Dio prihoda od prodanih proizvoda usmjeravamo Javnoj ustanovi Međimurska priroda.
Na taj način zahvaljujemo Bedekovićevim grabama na inspiraciji – ljekovitoj krvari, leptirima, mravima, svim biljkama koje su nas nadahnule u stvaranju ovih divnih Lantestina kozmetičkih proizvoda te ljudima koji nas uče da njegujemo nasljeđe, krhke odnose i hrabre da ih čuvamo za buduće generacije.
